U zadnjih par godina tržište se intenzivno bori sa poremećajima u lancima opskrbe, rastu cijena, otežanoj dobavi… Rezultat takvih događanja je gomilanje zaliha. Kako u stvari postupiti u ovakvoj situaciji i koji poslovni model primijeniti sa aspekta upravljanja zalihama.
STANJE ZALIHA U INDUSTRIJI
Prema podacima DZS od 04.03.2022. industrijska proizvodnja u siječnju 2022. veća je za 3.5% u odnosu na siječanj 2021. U istom izvješću navedeno je i stanje zaliha gotovih proizvoda gdje je vidljivo da su zalihe gotovih proizvoda na kraju siječnja veće za 2,9% u odnosu na prosinac 2021., dok su u odnosu na siječanj 2021. manje su za 6,4%. Znači ukoliko promatramo siječanj 2021. i 2022. tada je razvidno da unatoč povećanju proizvodnje, zalihe gotovih proizvoda su generalno smanjenje. Najveći pad zaliha gotovih proizvoda primjetan je u proizvodnji strojeva te gotovih metalnih proizvoda, a zatim slijedi proizvodnja papira, tekstila pa pića. Ovi podaci ukazuju da tržište pokazuje porast potrošnje za proizvodima navedenih industrija.
ZALIHE I RAST CIJENA
Ukoliko pogledamo opskrbni lanac sa pozicije kupca/proizvođača, unatrag dvije godine strategija upravljanja zalihama se totalno promijenila. Nekada je važilo klasično pravilo što manje zaliha, kako ne bismo opterećivali likvidnost, a opet da osiguramo kontinuitet poslovanja. Pandemija nam je ukazala na slabosti koje naši lanci opskrbe imaju te su poduzeća krenula sa gomilanjem zaliha kako njihova proizvodnja ne bi bila upitna. S druge strane paralelno su se pronalazili alternativni izvori dobave da se rizik neredovitih isporuka i kašnjenja roba svede na minimum. Prošle godine dočekao nas je kontinuirani rast cijena koji se nastavio i u ovoj godini pa tako su prirodni plin, pšenica, aluminij porasli za 35-40%.
I trenutna geopolitička situacija dodatno stvara neizvjesnost. Najavljuje se novi rast cijena od 8-20% i ono što Europu sigurno čeka i sa čime se slažu analitičari je kratkoročna stagflacija. Dakle poduzeća koja su likvidna zasigurno funkcioniraju po principu osiguravanja zaliha što zbog poremećaja u isporukama što uslijed rasta cijena. Ukoliko su dobave bile iz Ukrajine i Rusije, zasigurno je veliki pritisak na nabavu da pronađe alternativne izvore no neće biti lako. Prema najavama nekih poduzeća zbog nemogućnosti dobave iz ratom zahvaćenih područja prisiljeni su određene asortimane ukinuti jer alternativni izvori nabave nisu cjenovno prihvatljivi.
Već sada su neki domaći proizvođači ograničili prodaju svojih gotovih proizvoda prema hotelijerima. To će svakako imati odraz na lance opskrbe u hotelima, ali i na turističku sezonu koja se nadala vraćanju brojkama iz 2019.
Definitivno cijelo tržište danonoćno prati informacije i odluke se donose puno brže nego ranije. Ograničenja u dobavi imaju za posljedicu porast cijena, a cijene će kreirati odluke u proizvodnji odnosno potrošačkim navikama. Stoga vodimo računa da gomilanje zaliha ulja, wc papira i sličnih potrepština ima utjecaj na ponudu i potražnju odnosno u konačnici na rast cijena.
Dakle, osigurati zalihe koje su nužne za poslovanje i redovno funkcioniranje no voditi računa da time ne ugrozimo vlastitu likvidnost.
Autor: mr.sc. Nataša Cikač, konzultantica za nabavu i lanac opskrbe
