Nedavno se na Linkedinu povele rasprava oko oglasa za radno mjesto: Voditelj nabave sirovina. Naime jedan od uvjeta je bilo srednjoškolsko obrazovanje, radilo se konkretno o privremenoj poziciji, zamjena za porodiljni no svejedno ovaj oglas je izazvao hrpu komentara.
Osnovno pitanje – da li je za voditeljsku poziciju u nabavi dovoljna SSS ili ova pozicija treba neke kompetencije i znanja koje nudi više obrazovanje?
Bilo je različitih razmišljanja- od onog da fakultetska diploma nužno ne daje garanciju za dobrog voditelja, zatim da je SSS samo opravdanje kako bi se mogla ponuditi niža plaća pa do onog ključnog, a koja je velika mudrost potrebna za nabaviti/kupiti nešto?
Kakvog nabavljača želimo?
Prije svega moramo razlučiti da u nabavi kao i svakoj drugoj poslovnoj funkciji postoje različiti opsezi i odgovornosti u poslu. Sam opis posla ovisi o sljedećim faktorima:
- Koja je pozicija nabave u poduzeću – da li je samostalna u vidu jedne osobe ili odjela ili je dio nekog odjela, da li nabavu obavlja netko usput uz svoje druge obveze
- Kako je posao u nabavi strukturiran – da li svi npr. naručuju, pregovaraju, analiziraju ponude, prate zalihe ili postoji podjela poslova po fazama nabave unutar poduzeća
- Kako poduzeće doživljava nabavu – odnosno što očekuje od nabave, da smanjuje troškove pritiskom na dobavljače ili traži proaktivniji pristup nabavi i uštedama
Kada imamo jasne odgovor na ova pitanja, tada možemo i konkretnije definirati opis poslova nabave, a samim time i razine obrazovanja, vještine i kompetencije koje očekujemo.
Još prije pandemije poduzeća su polako postala svjesna nedostatka kompetencija zaposlenika u pojedinim područjima nabave i lanca opskrbe. Nedavno je APQC (American Productivity and Quality Center) proveo istraživanje na temu „Prepoznavanje i razvoj budućih kompetencija u nabavi“.
Promatrajući nabavu kao suportivnu funkciju više nije dovoljno u okruženju gdje se mijenjaju ekonomski i politički odnosi koji definitivno ostavljaju trag na poslovanje. I ove zadnje 2-3 godine pomaknule su nabavu iz pozadine u središte zbivanja, no isto tako nam je kriza ukazala na nedostatak vještina i kompetencija, što je potvrdilo i ovo istraživanje.
Današnju nabavu i kompetencije nabavljača treba promatrati kroz 4 područja:
- Specifičnosti posla – tu se prije svega misli na one tehničke vještine specifične za nabavu gdje se naglasak stavlja na analitiku troškova, prepoznavanje rizika, identificiranje strateških dobavljača, izgradnju partnerskih odnosa – traže se vještine poput analitičnosti, dobro poznavanje IT alata, prije svega Excell, „čitanje“ brojki, pregovaranje,…
- Općenite poslovne vještine – ne samo za nabavu već i cjelokupno poslovanje. Važno je znati upravljati strateškim dobavljačima, prepoznati prilike za inovaciju, proaktivno surađivati sa internim korisnicima – tu je svakako naglasak na timskom radu, financijskoj pismenosti, razvoju poslovanja i sl.
- Socijalne vještine – ili kako ih volimo zvati „soft“ skills – prije svega komunikacijske i pregovaračke vještine, dobra prezentacija, upravljanje vremenom, rješavanje problema i sl.
- Poslovna etika – ili profesionalna etika koja uključuje primjenu etičkih principa u poslovanju. Danas se sve više poduzeća nastoji distancirati od mita, ilegalnih izvora dobave i sl jer vrlo lako poduzeće može doći na loš glas kod kupaca, dobavljača i zakonodavstva.
Iz svega možemo zaključiti da je potreba za razvojem talenata u nabavi ogromna, od nabave se očekuje sve više tako da je vrijeme za edukaciju i nove vještine upravo – sad. S druge strane tržište je postalo vrlo kompetitivno stoga poduzeća i prilikom zapošljavanja trebaju nuditi programe edukacije za djelatnike u nabavi kao dio paketa. Jedna od prepoznatih opcija na tržištu je i program Nabavne akademije u 3 modula koja trenutno upisuje polaznike 12. generacije. Više o programu na www.nabavna-akademija.com.hr
Autor: Nataša Cikač, mr.sc. – konzultantica za nabavu i lanac opskrbe
