Svakodnevno smo suočeni sa vijestima i novostima vezanima uz situaciju oko utjecaja korona virusa na tvrtke i suzbijanja tog utjecaja. Ono što je sigurno je da su kratkoročne posljedice već vidljive. Kako će se situacija razvijati i u kojoj mjeri će korona virus ostaviti posljedice na globalno gospodarstvo, to nitko ne zna. Sigurno je da se situacija mijenja iz dana u dan. I vremenski odmak kada je članak pisan do trenutka njegovog izlaska, definitivno nosi neke nove izazove.
No ono što sad trebamo je prilagoditi se novonastaloj situaciji i kroz upravljanje rizikom osigurati da nabava i lanac opskrbe nastavljaju ispunjavati svoju zadaću u poduzećima koja posluju, odnosno kako će nastaviti poslovanje kada kriza prođe.
POSLOVANJE SE MORA NASTAVITI UNATOČ KORONA VIRUSU
Istraživanje koje je provela Boston Consulting Group (BCG) pokazalo je da je tek 1/4 tvrtki spremna na krizne situacije kao što je utjecaj COVID-19 virusa. Kako bi olakšali poslovanje dali su 7 glavnih smjernica odnosno preporuka za što bezbolniji nastavak poslovanja:
- Komunicirati jasno i često.
- Osnovati tim za krizno upravljanje.
- Spoznati nove potrebe kupaca i odgovoriti na njih kako bi se očuvali lanci opskrbe.
- Procijeniti rizik za poslovanje, posljedice na novčani tijek te poslovne performanse.
- Tvrtke kao dio sveukupnog rješenja.
- Iskoristiti načela žilavosti u osmišljavanju korporativnih politika.
- Pripremiti se za iduću krizu.
Više o samim smjernicama možete pročitati u članku koji je objavljen na stranicama BCG-a.
ŠTO TO ZNAČI ZA NABAVU I LANAC OPSKRBE?
Kontinuirani zadatak nabave je osigurati nesmetanu dobavu roba i usluga u određenoj količini i kvaliteti u traženom roku po prihvatljivoj cijeni. To je i u uvjetima redovnog poslovanja vrlo izazovno i zahtjevno. Situacija naravno postaje kompleksnija kao što je sada slučaj s utjecajem korona virusa.
Jedan od elemenata strateške nabave je upravljanje rizicima i definiranje strategija za ublažavanje rizika. No u praksi je jasno da često tvrtke nemaju takvu strategiju već reagiraju tek kada rizik nastane.
ŠTO SU RIZICI I UPRAVLJANJE RIZICIMA?
Rizik je uvijek predstavljao potencijalnu opasnost gubitka nečega što ima vrijednost. Riječ „rizik“ potječe iz srednjovjekovne Italije i znači opasnost, štetu ili smion pothvat. Rizik je stanje u kojemu odluka ima više od jednog mogućeg ishoda i u kojemu je vjerojatnost svakog specifičnog rizika poznata ili se može ocijeniti.
Ljudi se različito odnose prema riziku. Neki su spremni ulaziti u manje rizika, a drugi u više rizika. Poduzeća moraju prvo razumjeti rizike koje preuzimaju da bi mogla njima pravilno upravljati. Premda su svi poslovni rizici u većini slučajeva i financijski rizici jer imaju financijske posljedice, zbog nekih specifičnosti poslovnih rizika treba ih posebno analizirati. Zanemarivanje rizika jedan je od najvećih uzroka loših odluka.
Iako je rizik sastavni dio poslovanja, potrebno je znati upravljati rizikom kroz donošenje odluka temeljenih na analizama. Upravljanje rizicima je proces kojim se identificiraju, procjenjuju i obrađuju rizici te se vrši nadgledanje rizičnih aktivnosti. Upravljanje rizicima ne nastoji eliminirati rizike, već stvoriti okruženje u kojem se mogu donijeti optimalne poslovne odluke uzimajući u obzir identificirane rizike i posljedice koje oni mogu izazvati.
Nakon što se rizici identificiraju i prođu navedene procedure, vrlo je važno izabrati odgovarajuću metodu koja će na najbolji mogući način efikasno ukloniti ili kontrolirati izloženost rizicima. Nakon provedene procjene rizika i analize posljedica, poduzeća mogu iskoristiti neke od osnovnih metoda vezanih za smanjenje negativnih posljedica rizika. Odgovori na rizike uključuju sljedeće metode:
- izbjegavanje rizika,
- transfer rizika,
- upravljanje gubitkom,
- razvrstavanje sredstava,
- prihvaćanje rizika.
KAKO IZGLEDA UPRAVLJANJE RIZIKOM U PRAKSI?
Uzmimo primjer da imamo dobavljača jedne od važnijih sirovina za proizvodnju u Italiji. Robu ste naručili prije nego što je situacija u Italiji uopće eskalirala. No zadnjih par dana jasno je da je preuzimanje i doprema te sirovine skoro pa nemoguća, odnosno izuzetno je otežana.
Budući da pretpostavljamo da je tvrtka formirala krizni stožer, nužno je donijeti odgovarajuće odluke:
- Da li imamo alternativnog dobavljača na području gdje je dobava moguća? – To mora biti dobavljač koji može isporučiti sirovinu istih ili sličnih karakteristika.
- Da li sirovina novog dobavljača zadovoljava kvalitativne zahtjeve? – Alternativna sirovina možda i nije jednake kvalitete.
- Ugovoriti način plaćanja sa što manje rizika. – Izbjegavati plaćanje avansom.
- Da li na zalihama imamo alternativnu sirovinu? – Trebamo dobro poznavati stanje zaliha.
- Koji gotovi proizvodi su najrizičniji po pitanju dobave sirovina i materijala? – Prilagoditi planove proizvodnje i prodaje gotovih proizvoda dobavljivim sirovinama i materijalima.
VAŽNO JE NAPRAVITI PROMJENE I OPTIMIZIRATI
Ono što je ustvari važno je da se donose odluke koje omogućavaju nastavak poslovanja sa što manje potencijalnih gubitaka, ali i dodatnih troškova. Ukoliko je dobava tražene sirovine ograničena, tada i prodaja, ali i proizvodnja trebaju preuzeti određenu odgovornost prilagodbe s alternativnim sirovinama i rješenjima.
Moramo biti svjesni da vjerojatno moramo napraviti promjenu u prodajnom asortimanu. To znači da treba optimizirati proizvodnju. Trebamo procijeniti da li ćemo proizvoditi za zalihu kako bismo popunili proizvodne kapacitete ili smanjiti možda radni tjedan, sa ciljem da se prebrodi otežana dobava tražene sirovine. S druge strane, nabava ne smije podlegnuti pritisku i gomilati zalihe jer time ugrožava likvidnost i tijek novca.
PRAVO VRIJEME ZA UBLAŽAVANJE RIZIKA I UČENJE
Krizno djelovanje nabave i osiguranje dobave je nešto što sigurno ostavlja posljedice na poslovanje i ne smije kasnije biti izlika za eventualno smanjenje prodaje ili proizvodnje. Ovakve situacije mogu postati samo dobri primjeri za procjenu budućih rizika ili nešto što zovemo „lessons learned“.
Korona virus je za neka poduzeća donio značajnu kriznu situaciju, a u uvjetima krize nabava je vrlo važan faktor. Pravovremena, jasna i konstruktivna komunikacija je primarni temelj za kontinuiranu dobavu i ublažavanje posljedica nastalog rizika.
Ukoliko želite stručnu podršku za kontrolu rizika u nabavi obratite nam se s povjerenjem i zatražite savjetovanje iz područja nabave i upravljanja zalihama.
Autor: Nataša Cikač, konzultant za nabavu i lanac opskrbe, vlasnica tvrtke Cronata d.o.o. i osnivačica Nabavne Akademije.
