ESG kriteriji za dobavljače uključuju se u tri faze: kao minimalni uvjeti prije odabira, kao bodovani kriterij kod odabira i kao dio redovnog ocjenjivanja nakon njega. Kriterija treba biti malo, moraju se moći dokazati i moraju imati dovoljnu težinu da promijene odluku.
Većina nabavnih timova već ima kriterije za odabir dobavljača: cijenu, kvalitetu, rok isporuke i uvjete plaćanja. Kad stigne zahtjev da se uvedu i ESG kriteriji, prva reakcija je obično dodati još jedan red u tablicu. U radu s nabavnim timovima vidim da taj red rijetko išta promijeni, jer nitko nije odredio kada se gleda, kako se dokazuje i koliko vrijedi.
Evo kako to postaviti da ima smisla.
1. ESG kriteriji za dobavljače vrijede u tri faze
Česta je greška da se ESG gleda samo u trenutku odabira. A s dobavljačem radite i prije i poslije toga.
Prije odabira: tko uopće može sudjelovati. Ovdje postavljate minimalne uvjete. Dobavljač mora poštovati npr. zakone o radu i zaštiti okoliša, potpisati vaš kodeks ponašanja i imati potrebne dozvole. Ovdje nema bodova. Dobavljač uvjete ili ispunjava ili ne ispunjava.
Kod odabira: tko je bolji. Među onima koji su prošli prvi korak, ESG kriteriji nose bodove, isto kao cijena, kvaliteta i rok. Tu se dobavljači međusobno razlikuju.
Nakon odabira: drži li se dogovorenog. Ono što ste tražili kod odabira nastavljate pratiti kroz redovno ocjenjivanje dobavljača, barem jednom godišnje.
U anketi koju sam provela na LinkedInu, većina nabavnih stručnjaka odgovorila je da ESG kriterije primjenjuje tek djelomično, a jasno definirani kriteriji u procesima rijetko postoje.
2. ESG kriteriji za dobavljače: manje, ali mjerljivi
Upitnik od četrdeset pitanja ne govori vam više od pet dobro odabranih. Dobar kriterij ima tri osobine:
Bitan je za tu kategoriju. Kod npr. transporta su to emisije i vozni park, kod radno intenzivnih usluga uvjeti rada, kod sirovina podrijetlo.
Može se dokazati. Certifikat, izvještaj, podatak iz evidencije, a ne izjava „vodimo brigu o okolišu“.
Dobavljač na njega može utjecati. U suprotnom ocjenjujete nešto što se neće promijeniti.
3. Težina mora biti dovoljna da promijeni odluku
Ovdje nema univerzalnog postotka. Svaka tvrtka ima svoju strategiju, svoje kategorije i svoje rizike, pa će i težina ESG kriterija biti drugačija: veća u kategorijama s visokim utjecajem, manja tamo gdje je utjecaj malen.
Korisna provjera je jednostavna. Uzmite zadnja dva ili tri odabira i pogledajte bi li ishod bio drugačiji s ESG kriterijima kako ste ih postavili. Ako ne bi nijednom, kriteriji nisu dobri.
4. Loša ocjena nije automatski raskid
Kad postojeći dobavljač loše prođe, najgora odluka je često odmah tražiti zamjenu. Novi dobavljač donosi nove nepoznanice, a to u nabavi baš ne volimo.
Bolji redoslijed je razgovor, dogovoren plan poboljšanja s rokovima i ponovna ocjena. Dobavljače koji žele napredovati vrijedi razvijati. Zamjena dolazi u obzir kad volje nema ili kad je rizik prevelik.
5. Interni korisnici moraju znati pravila
Ako nabava boduje ESG, a odjel koji naručuje gleda samo cijenu i rok, kriteriji će se zaobilaziti. Zato ih treba dogovoriti s onima koji naručuju i objasniti zašto postoje.
Odakle krenuti ovaj tjedan
Uzmite jednu kategoriju nabave, onu s najvećom potrošnjom ili najvećim rizikom, i za nju napišite tri do pet ESG kriterija koji zadovoljavaju tri osobine iz druge točke.
Upravo ovo radimo na edukaciji Održiva nabava i ESG tranzicija, 4. i 5. studenoga u Zagrebu (hotel Novotel): koje parametre održive nabave pratiti, kako ih primijeniti na svoje dobavljače i kako iz toga složiti vlastitu strategiju.
Radimo na vašim kategorijama i vašim primjerima, u grupi do 12 polaznika. Za 2 ili više iz iste tvrtke imamo popust.
Prijave i detalji: https://natasa-cikac.eu/odrziva-nabava/
Nataša Cikač, konzultantica za nabavu i zelenu tranziciju