TRENDOVI U NABAVI ZA 2020. GODINU – na koje svakako trebate obratiti pažnju!
Kada su u pitanju trendovi u nabavi, unatrag zadnjih godina nabava se sve više mijenja i prilagođava potrebama tržišta. Sve je više okrenuta stvaranju dodatne vrijednosti kroz strateško poimanje njezine uloge u razvoju strategije poduzeća, intenzivnijoj suradnji s internim korisnicima i dobavljačima te digitalizaciji i primjeni novih tehnologija.
U tom smjeru svakako nabava treba ići i dalje kako bi uloga nabave i realizacija zadanih ciljeva bila što efikasnija, a poslovanje profitabilnije. No da li je to dovoljno?
Na temelju dosadašnjih spoznaja te globalnih smjernica u razvoju nabave, možemo reći da se nabava u 2020. godini treba koncentrirati na sljedeće elemente koje ćemo detaljnije proučiti u nastavku:
- Digitalna transformacija
- Ljudski resursi
- Dobavljač = partner
- Nabava kao dio lanac opskrbe
- Upravljanje rizicima u nabavi
- Kontinuirana poboljšanja
Digitalna transformacija
Ovo je tema koja se sve intenzivnije spominje u poslovanju poduzeća i definitivno je prioritet i u razvoju nabave. No što ustvari digitalna transformacija znači?
Prije svega, digitalna transformacija je proces uvođenja digitalnih tehnologija u sve segmente poslovanja, mijenjajući postojeće poslovne procese i načine rada. Ako poduzeća žele postati ili ostati konkurentna na tržištu, moraju se mijenjati u skladu sa trendovima. A trend je taj da sve oko nas postaje digitalno.
Međutim, što sve točno podrazumijeva pojam digitalna transformacija?
Hrvatska tvrtka Apsolon je provela istraživanje na uzorku od 300 uspješnih hrvatskih poduzeća upravo na temu digitalne transformacije. Njihovi stručnjaci su osmislili Hrvatski digitalni indeks koji analizira spremnost hrvatskoga gospodarstva na izazove koje donosi rast i razvoj novih digitalnih tehnologija. Rezultati istraživanja pokazuju da većina menadžera smatra da svoju organizaciju transformira digitalizacijom analognih procesa. Isto tako većina pod pojmom ‘digitalna transformacija‘ podrazumijeva kupnju novog softvera ili nekog drugog IKT rješenja.
Međutim, promjena tehnologije i softverskih rješenja podrazumijeva tek 40% digitalne transformacije. Preostalih 60% se odnosi na razvoj inovativnog poslovnog modela, lansiranje novih proizvoda i usluga te izgradnju održivog poslovnog sustava.
Prednosti digitalne transformacije
Ono što definitivno može biti dodatni poticaj poduzećima su benefiti ostvareni u poduzećima koja su provela digitalnu transformaciju, a to su:
- 35% veći prihodi
- Vrijeme donošenja odluka smanjeno je za 30%
- Motivacija zaposlenika povećana je za 30-40%
- Produktivnost zaposlenika veća je za 40%
Istraživanja provedena 2017. godine pokazala su rast svjetskog tržišta softvera za nabavu u odnosu na godinu ranije i to za 9,9%. S jedne strane, to znači prepoznavanje potreba za transformacijom nabave. No s druge strane, taj proces mora biti sveobuhvatan i nužno je da obuhvati sve segmente poslovanja u koje nabava zadire.
Možemo zaključiti da je digitalna transformacija nabave jedan od prioriteta poduzeća u 2020. godini. Iako je i dalje imperativ nabave ostvariti uštede, ipak će naglasak u budućnosti biti na povećanju zadovoljstva kupaca kroz stratešku suradnju sa dobavljačima. Sve to u skladu sa strategijom razvoja poduzeća te njegovim pozicioniranjem na tržištu.
Ljudski resursi
Cilj digitalizacije između ostalog je automatizacija jednostavnih aktivnosti i zadataka kako bi se djelatnici u nabavi više fokusirali na stvaranje vrijednosti kroz proces nabave. Samim time dolazi i do promjene u pogledu potrebnih kompetencija i vještina.
Tradicionalno poimanje nabave podrazumijevalo je ostvarivanje ušteda kroz pritisak na dobavljače te ispunjavanje zahtjeva internih korisnika u smislu dobave traženih količina proizvoda i usluga u zadanim rokovima. Naravno, to više nije dovoljno. Apsolutno je jasno da imperativ nabave jeste i dalje ostvarivanje ušteda, ali način ostvarivanja ušteda se mijenja.
Konzultantska kuća Deloitte je provela istraživanje koje je pokazalo da se od nabavljača očekuju sljedeće kompetencije i vještine:
- izvrsne komunikacijske i pregovaračke vještine,
- razumijevanje koncepta nabavnih kategorija,
- analitičke vještine,
- „čitanje“ financijskih pokazatelja,
- poznavanje i rad sa novim tehnologijama.
Razvoj vlastitih kadrova, sustav internog školovanja i mentorstva stoga moraju postati dio strategije poslovanja poduzeća kako bi adekvatno pripremali zaposlenike za sve zahtjevnije poslove nabave.
Dobavljač = partner
Već smo nekoliko puta naglasili da nabava ima svoj osnovni cilj, a to je ostvarivanje ušteda. No postizanje ušteda više se ne zasniva na klasičnom principu snižavanje cijena dobavljačima. Naglasak se sve više stavlja na suradnju i partnerski odnos sa dobavljačem, razumijevanje potreba naših potrošača i kupaca te pronalaženje odgovarajućih rješenja.
Što to točno znači?
Prije svega, nužno je klasificirati sve one dobavljače koji spadaju u kategoriju ključni i strateški dobavljači – i to su dobavljači na koje se treba koncentrirati. To ne znači da ostali, tzv. transakcijski i povremeni dobavljači nisu važni. Strategija suradnje primarno sa ključnim dobavljačima bazira se na pronalaženju novih prostora za uštede, odnosno stvaranju dodatne vrijednosti za krajnje kupce. I to kroz razmjenu znanja i tehnologije, sudjelovanje u razvoju proizvoda, implementaciju novih ideja i poslovnih rješenja.
Zato je izgradnja učinkovitog sustava upravljanja odnosima s dobavljačima, tzv. Supplier Relationship management (SRM), bitan parametar učinkovite nabave.
Nabava kao dio lanca opskrbe
Trend koji svakako ne treba zanemariti je kreiranje lanca opskrbe kao bitnog segmenta u organizaciji poduzeća.
Što je ustvari lanac opskrbe?
Lanac opskrbe, eng. Supply Chain (SC), predstavlja organizacijsku i informacijsku integraciju poslovnih funkcija u cilju optimizacije protoka robe. To je ustvari poveznica od dobavljača, nabave, skladišta i logistike, proizvodnje, prodaje pa do krajnjeg kupca. Upravo je i zadovoljavanje potreba kupca uz minimalne troškove u fokusu lanca opskrbe.
Integracijom nabave u lanac opskrbe nabava prestaje biti orijentirana samo na svoje interne korisnike. Nabava postaje aktivno uključena u proces stvaranja dodatne vrijednosti za kupce kroz partnerske odnose sa dobavljačima.
Upravljanje rizicima u nabavi
Jedan od parametara na koji treba sve više obratiti pažnju su rizici. Rizik je sastavni dio poslovanja. A kada govorimo o rizicima u nabavi, tada oni mogu imati ozbiljne posljedice na kontinuitet poslovanja. Stoga je nužno sve više pokloniti pažnju prepoznavanju rizika u nabavi kako bismo poduzeli određene aktivnosti.
Svako poduzeće je različito i specifično i nije podložno istim rizicima u poslovanju. Ipak, kada govorimo o rizicima u nabavi na temelju iskustvenih spoznaja rizike u nabavi možemo grupirati u nekoliko područja:
- Neadekvatno prepoznavanje potreba i nedostatak planiranja – nužno je znati što trebamo, kad i u kojoj količini te koji dobavljač i po kojoj cijeni će nam to isporučiti. U suprotnom efikasnost nabave, uštede i nesigurnost dobave mogu ugroziti kontinuitet poslovanja.
- Nedovoljna kontrola procesa nabave – svaki korak u procesu nabave treba biti pod kontrolom kako bi se izbjegli dodatni troškovi zbog nepravovremenih isporuka, krivih količina ili neodgovarajuće kvalitete.
- Nejasni izvori dobave – dobavljači predstavljaju bitnu kariku nabave. Stoga je nužno prepoznati i definirati strateške dobavljače sa jasnim ugovornim parametrima, utvrditi alternativna rješenja i uspostaviti sustav zamjene u slučaju nastanka rizika.
Uslijed brzih promjena i dinamičnih kretanjima na tržištu, upravljanje rizicima (eng. Risk Management) postaje sastavni dio poslovanja poduzeća. Poseban naglasak je na rizike u nabavi koji direktno utječu na stvaranje dodatne vrijednosti odnosno postizanje ušteda.
Kontinuirana poboljšanja
Unapređenje poslovnih i proizvodnih procesa bazira se na uvođenju alata i metoda kontinuiranog poboljšanja, eng. Continuous Improvement (CI). Metodologija kontinuiranog poboljšanja temelji se na identificiranju prilika za unaprjeđenje i uklanjanje smetnji u procesima.
Cilj primjene kontinuiranog poboljšanja je prepoznati dijelove procesa u kojima se pojavljuju gubici i koji su neefikasni tako da ih se ukloni te se konfiguriraju izvrsni procesi i način poslovanja tvrtke gdje se resursi troše na optimalan način. Konačni cilj je osiguranje visokog stupnja zadovoljstva krajnjih kupaca odnosno klijenata.
Tvrtke koje se odluče na implementaciju sustava kontinuiranog poboljšanja postižu sljedeće:
- eliminiraju se sve vrste gubitaka,
- smanjuju se troškovi i rizici,
- povećava se produktivnost zaposlenika i brzina procesa,
- osigurava se transparentnost u poslovanju,
- povećava se motivacija zaposlenika te zadovoljstvo krajnjih kupaca odnosno klijenata.
“Ali mi smo specifični…” – i to je točno. Svaka organizacija, svaka djelatnost je drugačija i ima svojih specifičnosti. Ipak vjerujem da je svima zajedničko zadovoljiti potrebe svojih kupaca i ostvariti profitabilno poslovanje.
Uvođenje koncepta kontinuiranih poboljšanja i alata koji nam u tome pomažu (alati kao što su 5S, lean, six sigma i drugi) nije jednostavno. Zato je potrebna dobra i kvalitetna priprema, ali i svijest što taj koncept podrazumijeva. Znači, organizacijska kultura mora biti takva da prihvaća sve principe koje kontinuirana poboljšanja primjenjuju.
Jednom kada se tvrtka odluči za implementaciju kontinuiranih poboljšanja, ona postanu dio svakodnevnog rada, stil života i vrlo brzo počinje ostvarivati očekivane rezultate.
Došli smo do kraja pregleda trendova koji će imati veliki utjecaj na uspjeh poduzeća na tržištu. Pobrinite se da idete u korak sa svim promjenama kako biste se mogli prilagoditi zahtjevima Vaših kupaca. Želim Vam odlične rezultate Vaše nabave u 2020. godini!
Autor: Nataša Cikač, konzultant za nabavu i lanac opskrbe
